Znanstveni odjel Europske komisije JRC redovito prati stanje poljoprivrednih kultura u državama EU. Njihova analiza za 2025. godinu otkriva brojne vremenske uvjete i izazove koji su značajno utjecali na razvoj zimskih i ljetnih usjeva.
Zimski usjevi – obećavajući, ali ne bez problema
Zimski usjevi, poput pšenice, ječma i raži, predstavljaju ključni dio europske poljoprivredne proizvodnje. Njihov razvoj uvelike ovisi o zimskim temperaturama, količini snježnog pokrivača i ranoj proljetnoj vlazi. Ove godine usjevi su bili izloženi različitim vremenskim
ekstremima koji su značajno utjecali na rast i prognoze prinosa po pojedinim državama.
Od kraja veljače je JRC izvijestio o uglavnom dobrom stanju zimskih usjeva, no unatoč tome su u nekim državama zabilježene gubitke usjeva. Istok Europe pretrpio je velike gubitke zbog nedostatka padalina i snijega, što je povećalo rizik od smrzavanja.
Krajem ožujka su zimske žitarice uspješno prešle iz mirovanja u rast, osobito u baltičkim državama i na Finskoj, gdje su uvjeti bili povoljni. Također je obećavajući razvoj u Grčkoj i Cipru. Međutim, u srednjoj i sjevernoj Europi – posebno u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj – suša je izazvala zabrinutost zbog daljnjeg razvoja, jer je količina padalina u nekim područjima bila manja za više od 50% od prosjeka.
Do kraja svibnja većina zimskih usjeva već je završila svoj razvoj, a prognoze su u većinizemalja bile pozitivne. U Španjolskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Francuskoj, na Irskoj, u nordijskim i baltičkim državama zimske žitarice su krajem lipnja obećavale iznadprosječan prinos. Prognoza za Njemačku, Poljsku i Mađarsku je prosječna, a za Italiju i Tursku su očekivanja ispod prosjeka zbog vrućine i nedostatka vode.
Ljetni usjevi – pod pritiskom suše, vrućine i štetnika
Proljetna sjetva ljetnih usjeva, poput krumpira, suncokreta, kukuruza i šećerne repe, započela je različitim tempom diljem Europe. U Španjolskoj i Italiji sjetva je počela već u ožujku, dok su je u istočnoj Europi – na Madžarskoj, u Hrvatskoj i Sloveniji – usporili niske temperature i oborine.
Od svibnja su mnoge regije prijavljuju sušu koja je utjecala na rani razvoj ljetnih kultura. Ovim okolnostima su bile posebno izložene Slovenija, Hrvatska i Mađarska. U Rumunjskoj, Bugarskoj i Grčkoj vruće i suho vrijeme dodatno je smanjilo zalihe vlage za
ljetne usjeve, čime je smanjen potencijal prinosa kultura poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe.
U Njemačkoj su se uvjeti na poljima pogoršali tijekom ljeta zbog kombinacije visokih temperatura i nedostatka oborina. Dodatno, na području od Porenja do Bavarske proširili su se štetnici koji prenose bakterijske bolesti poput stolbura, što je ozbiljno ugrozilo rast
šećerne repe i krumpira.
Ljetni usjevi su pod utjecajem vremenskih nepogoda, kao što su suša, vrućine i štetnici, zbog čega konačni rezultati ljetne žetve još nisu poznati i bit će jasniji u narednim tjednima. Za daljnje praćenje stanja i ažurirane analize usjeva preporučamo posjete službenoj internetskoj stranici Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), gdje redovito objavljuju aktualna izvješća i prognoze: AKTUALNA IZVJEŠĆA I PROGNOZE
vir: extreme-heat-and-rainfall-impacting-eu-harvest-yields
jrc-mars-bulletin_en